Spovid i spoznanie prave krstijanske vire : Urach 1564. / uredio i uvod napisao Mateo Žagar ; latinicom prepisali Vera Blažević Krezić ... [et al.] ; [prijevod predgovora na engleski Ivana Bašić].

Faks. pretisak izd.: Urach, 1564.

Bibiografske bilješke uz tekst.

Predgovor: str. 5-8.

Knjiga glagoličke Spovidi, prijevodno djelo klasične protestanstke literature, sastavljeno izvorno nekoliko desetljeća nakon proklamiranja glavnih Lutherovih teza na vratima crkve u Wittenbergu, od goleme je važnosti za razumijevanje prvih ujednačavanja jezika tiskanih knjiga koje su trebale biti namijenjene vrlo širokom prostoru. Iako glagoljičke knjige nisu mogle biti dostupne na istoku kao ćiriličke (čudi što Spovid nije bila izdana i tim slavenskim pismom, za razliku od Novog testamenta), na velikom dijelu čakavskoga terena (zapadno od rijeke Krke) glagoljske su se knjige mogle dobro čitati. Transliteracija s uvodnim komentarima omogućit će nastavak istraživanja, koje su članovi istraživačkoga tima počeli objavljujući rezultate i na znanstvenim konferencijama u domovini i svijetu. Jezik na početku ranoga novovjekovlja više nije podijeljen u registre, već se stvara jedinstven jezik – sukladno visokoj komunikativnoj kompetenciji i dostupnosti knjiga, u skladu s protestantskim načelima širenja Božje riječi u pučke slojeve, ali i u one više.

Znanstveni i stručni doprinos ovoga djela je u primjeni najviših načela transliteracije starih glagoljičkih i ćiriličkih tekstova, pažljivu odabiru kod dvojbenih rješenja, rekonstrukciji izgovorenih mogućnosti, odnosno u adekvatnoj pripremi korpusa za nastavak istraživanja. Pouzdanost latiničkog teksta omogućuje nastavak istraživanja, produbljivanje osnovnih osobina koje su naznačene u uvodnome dijelu. Pokazalo se već i dosad da su jezik i grafijski postav vrlo slični s godinu dana starijim – drugim dijelom glagoljičkoga Novog testamenta, a kao nastavak istraživanja već se sada nazire mogućnost usporedbe s latiničkim usporednim izdanjem.